Iskustvo nam kaže da će u poznim godinama većina nas osetiti makar neki problem vezan za pamćenje kao što je demencija. Neki od nas neće moći da se sete nečijeg imena, broja telefona ili će zastati u trenutku sa pitanjem šta su to upravo krenuli da urade? Ali nema uvek razloga za brigu. Sve ovo se može često dogoditi i u mlađim godinama, usled preopterećenja, umora, stresa. U kasnijoj dobi jednostavno postaje sve učestalije. Prirodno i fiziološki, kao što nas telo više ne služi kao nekada tako ni naš mozak nije više mlad. Počinjemo da zaboravljamo, opada koncentracija… Problem nastaje kada tokom vremena primetimo progresiju ovih znakova.
Kada se brinuti?
Zaboravljanje događaja koji su se nedavno desili, imena i lika bliskih osoba, gubitak orjentacije za vreme – doba dana ili godišnjeg doba, uz promene u ponašanju, uznemirenost i konfuziju, dezorjentaciju u prostoru. Ovo su znaci su koji sugerišu da je reč o patološkim promenama u funkcionisanju mozga. Odosno kognitivnom poremećaju iza kojeg najčešće stoji demencija u razvoju.
Šta je demencija?
Demencija se definiše kao sniženje mentalnih sposobnosti nastalo tokom života, koje ima osobinu da se vremenom pogoršava. Pored pada kognitivnih sposobnosti (pamćenje, pažnja, orjentacija u vremenu i prostoru) često je praćena nizom psihičkih manifestacija (strah, uznemirenost, depresija, nekada i halucinacije). Sve to zajedno, tokom vremena, dovodi do smetnji ili potpuno onemogućava obavljanje svakodnevnih aktivnosti.
Sa godinama života raste i rizik od razvoja demencije. U grupi osamdesetogodišnjaka daleko je više dementnih osoba nego u dobi do 65 godine. Oko 80% svih pacijenata sa dijagnozom demencije ima jedan od dva najčešća oblika – Alchajmerova bolest i vaskularna demencija.
Demencija: Kako postavljamo dijagnozu i kako je lečmo?
Na svako pogoršanje pamćenja koje pokazuje znake progresije i biva sve gore i remeti svakodnevno samostalno funkcionisanje, kao i na takve promene ponašanja koje uopšte nisu tipične za nama blisku osobu – treba reagovati. Postavljanje dijagnoze demencije je kompleksno. Treba najpre početi sa pregledom neurologa i neuropsihijatra. Neuropsihološkim testovima se na osnovu različitih pitanja i zadataka koje se postavljaju pacijentu utvrđuje stepen oštećenja mentalnih funkcija. Laboratorijske analize i pregled mozga skenerom i magnetnom rezonancom pomažu da se utvrdi o kojem tačno obliku demencije je reč. Analize i pregledi su veoma važni za dalji tok lečenja.
Demencija je specifična i tačan uzrok još nije sasvim definisan. Od savremene terapije Alzheimerove bolesti možemo očekivati da se pogoršanje intelektualnih funkcija uspori. U malom broju slučajeva su moguća i poboljšanja, nažalost uglavnom kratkotrajna. Kod vaskularne demencije, u čijoj pozadini stoje promene na krvnim sudovima koje mozak hrane i dovode do većih ili mnogostrukih malih moždanih udara, najvažnija je prevencija kako bi se sprečile nove promene. Ovo podrazumeva kontrolu svih faktora rizika koji inače vode kardiovaskularnim oboljenjima – hipertenzije, gojaznosti, pušenja, povećanih masnoća u krvi.
Kakav tok bolesti možemo očekivati?
Demencija pokazuje progresiju simptoma tokom vremena. Pokazalo se da kod pacijenta koji u mladjem uzrastu ispolje znake demencije, bolest brže napreduje.
Poželjno je, da se što je duže moguće, obezbedi samostalno funkcionisanje pacijenta u njegovom okruženju. Uz svakodnevnu pomoć i emocionalnu podršku. Često sa napredovanjem bolesti porodica postaje svesna da i stepen nege i vreme koje je je potrebno provesti u nezi bliske osobe, prevazilaze mogućnosti njihovog angažovanja. Posebno je delikatna situacija kada sva briga i teret nege padaju na supružnika, koji je često u trećoj dobi.
Domski smeštaj i nega dementnih osoba
Saznanje da je Vašem članu porodice neophodan smeštaj u odgovarajuću ustanovu koja pruža negu, nosi sa sobom i veliku brigu i veliku odgovornost. Treba imati na umu da se izborom adekvatne ustanove rešavaju obe strane ovoga problema – problem porodice koja brine i samog korisnika. Učestalost povreda, posebno preloma sa značajnim komplikacijama i pogoršanja hroničnih bolesti se znatno smanjuju
24-časovnim nadzorom, dok se istovremeno sprovodi poseban higijenski režim. Stalnim praćenjem korisnika i konsultacijama sa neurologom i neuropsihijatrom se otklanjaju neželjeni prateći simptomi koji otežavaju uspostavljanje svakodnevne rutine, posebno važne za ovu grupu korisnika.
Pre izbora svi članovi porodice treba da budu sigurni u svoju odluku kada je upitanju izbor konkretne ustanove kojoj ukazuju poverenje. Samo tako ćete moći da budete zadovoljni i da sa mirom provodite vreme u posetama vašoj dragoj osobi, ali i da budete mirni kada niste pored nje.
Dr. Vladimir Ćurčić – Dom za stare Nana
Demencija ima još mnoge simptome o kojim detaljnije možete pročitati ovde.